Zeleni krovovi

Potraga za zelenim utočištem na neiskorištenim betonskim površinama naših domova

Iako nam se čini da imamo snažnu povezanost s prirodom, trenutna urbanizacija uvelike određuje koliko smo uistinu povezani i okruženi prirodom. Kakav je zapravo učinak (nedostatak) zelenila u urbanim sredinama? Osjećaj mira, tišine i sklada je razlog zbog kojeg bježimo u prirodu. Imperativ bi se morao očitovati u privlačenju prirodnih vrijednosti što bliže našoj svakodnevici.

Krovovi. Ako su ravni, krovovi stambenih objekata su potencijalni kandidati za dodatne zelene zone. Naime, svaka zgrada posjeduje određene kapacitete za uređivanje krovnih vrtova. Dok oni ostaju zanemareni, planiranje prirodnih oaza predstavlja najbolji način rješavanja rastućeg problema urbanizacije i najbolja je prevencija protiv nedostatka zelenila u gradovima.

Činjenica je da prirodna terapija zelenilom pomaže ljudima, a ujedno i radi na zbližavanju individua u zajednicama i rušenju društvenih stigmi, što generalno i dugoročno poboljšava mentalno stanje pojedinca. Priznajući da je najbolji način rješavanja rastućeg problema separacije društva, također utječe na ostale karakteristike, poput smanjenja zagrijavanja objekata, te otvara nove prostore za zelene zone tj, urbane vrtove, omogućava zadržavanje kišnice koja se kasnije može koristiti za zalijevanje bilja i gradi kompletno cirkularno održavanje. Na ovaj način budi arhitekturu koja ide u susret malom čovjeku.

Moderna arhitektura zanemaruje vrijedne koncepte koji su osmišljeni početkom 20. stoljeća, tijekom utjecaja Le Corbusiera, koji je promicao funkcionalni aspekt krovnih vrtova, kao osnovno sredstvo približavanja prirode urbanom stanovanju. Naime, unutar svojih istraživanja, Le Corbusier je eksperimentirao s raznim prostornim uvjetima za krovni vrt. Glavni motiv njegovih teorija, upravo je usmjeren prema gledištu prema udaljenom horizontu, u kojem se korisnik misaono i poetički gubi u vizurama svoga grada iz visine. Le Corbusier tako, umjesto planera, postaje promatračem prirodnog stanja i načina na koji ono utječe na pojedinca.

Priroda na krovu u obliku urbanih vrtova nije samo ukras niti okvir za krajolik, to je izravna veza s prirodnim svijetom, zamišljena kao optički uređaj koji je usmjeren na horizont- Le Corbusiere

Krovna terasa na Unité d’Abitationa u Marseilleu. Izvor: Le Corbusier Roof-Spaces A. Como, I. Forni, L. Smeragliuolo Perrotta University of Salerno, Italy

Unutar istraživanja Le Corbusiera, krovni vrt postaje glavni oporavak za već izgrađena područja u gradu. Ravan krov pojavljuje se kao posljedica armiranobetonske konstrukcije, a pojava vlage na krovovima, u prisutnošću zemlje, štiti konstrukciju od savijanja i destrukcije. Tehnička svojstva modernih konstrukcija tako su savladana prirodnim elementima. Ovdje se tako priroda odvaja od arhitekture, ali skupa opet žive u simbiozi, svaki prema svojim prirodnim zakonitostima.

Izvor: Le Corbusier Roof-Spaces A. Como, I. Forni, L. Smeragliuolo Perrotta University of Salerno, Italy

Kako do vlastitog krovnog vrta? Krovni vrtovi dolaze u različitim varijantama, od nisko rastućih sedumskih krovova bez održavanja, intenzivnih krovnih vrtova s drvećem i grmljem, do urbanih vrtova s usjevima. Održavani zeleni krovovi mogu postati šarmantna i zaigrana mjesta, opuštajući terapeutski vrtovi ili rezervati divljeg cvijeća. Uz nekoliko kreativnih ideja, možemo stvoriti pravo malo utočište i transformirati sivi bezlični prostor u zelenu ekološku zonu.

Ovim putem objasnit ćemo razliku između ekstenzivnih i intenzivnih krovnih vrtova, kako su to jedni od najčešćih oblika uređenja krovnih površina.

Naime, ekstenzivni krovni vrt odgovara prostorima koji se ne koriste aktivno, nedostupni su ili jednostavno postoje samo radi estetske funkcije. Takvi slojevi obično se sastoje od vrlo tankog sloja vegetacije (debljine supstrata od 8 do 15 cm), stoga je izbor bilja sužen i prilagođen uvjetima koji zahtijevaju povremeno održavanje i to najčešće dok prirodna vegetacija ne prekrije željenu površinu. Ovakav tip krovnog vrta, pogoduje zajednicama bilja kao što su sedumi, bilja koje je otporno na sušu, različitim vrstama sukulenata, livadnih trava, začinskog bilja ili mahovina.

Primjer ekstezivnog krovnog vrta. Izvor: https://www.doerken.com/int/greenroof.php  Pristupljeno: 22.4. 2020.

Intenzivni krovni vrt, izvodi se na mjestima na kojima krovna konstrukcija dopušta dovoljno dubok vegetacijski sloj i određenu krovnu nosivost materijala, dok i ostali uvjeti nisu zakinuti, poput redovitog zalijevanja i mogućnosti dodavanja povoljnih nutrijenata za rast bilja. Krovni vrt ovoga tipa, iziskuje redovitu njegu i održavanje stanja vegetacije, kao što priliči bilo kojem drugom vrtu na tlu te se po tom pitanju značajno razlikuje od ekstenzivnog krovnog vrta. Izbor bilja obuhvaća nisku vegetaciju, kao i sadnju većeg grmlja i drveća od 60 do 200 cm dekorativnog karaktera, ali i voćki te ostalog jestivog bilja. Ambijentalna vrijednost povećava se kombiniranjem različitih elemenata vode, fontana, stazica, boravišta s klupicama, sjenicama i skulpturama u žarišnim točkama prostora.

Oba vrta, zasigurno traže pripremu krovne podloge na postojećoj konstrukciji, projektiranoj za veća opterećenja. Priprema terena kreće od odgovarajuće hidroizolacije i postavljanje zaštitnog geotekstila, na koji se postavljaju drenažno-akumulirajuće kadice od stiropora, dok se na kadice polaže filterski geotekstil i oprema mješavina supstrata za sadnju biljaka (od 20 – 30 cm za nisko grmlje i biljke pokrivače tla, 30 – 60 cm za veće grmlje). Završni sloj supstrata zaštiti se slojem šljunka ili malča, dok se stazice uređuju prema konstrukciji određenoj za svaki specifični projekt (Izvor: Žalac H., 2016.-Krovni vrtovi-obavezni dio moderne arhitekture-da ili ne? Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek).

Primjer intenzivnog krovnog vrta. Izvor: https://www.urbangreenbluegrids.com/measures/green-roofs/intensive-green-
roofs/ Pristupljeno: 22.4. 2020.

Ponekad je dovoljno započeti uređenje vlastitog krovnog vrta u uzgojnim ili ukrasnim posudama, vazama ili prikladnim sanducima. Tako grupiranjem odgovarajućeg biljnog materijala, postižemo biofilni zeleni efekt koji ne traži drastično održavanje, osim redovite irigacije i fertilizacije. Uz konačan odabir bilja, kojem pogoduje stalna izloženost suncu, manjak supstrata i vlažnosti, postižemo kompromis i jednostavnost krajobraznog koncepta koji je s lakoćom prilagodljiv različitim sezonama i vremenskim promjenama (slika dolje).

Urbani krovni vrt jedna je od praktičnih ideja uzgoja sezonskog povrća iz sigurnosti vlastitog doma. U prikladnim gredicama, moguće je uzgajati blitvu, papriku, salate, kelj, kupus, ciklu, koja će imati jednake uvjete za opstanak kao na tlu. Terapijski vrtovi kombiniraju aromatične biljne vrste, koje bude osjetila i djeluju opuštajuće na korisnika. Mirisi lavande, smilja, kadulje, matičnjaka, bosiljka, ružmarina, kamilice, majčine dušice, mogu utjecati na raspoloženje, rad, ponašanje i emocionalno stanje. Vertikalni vrtovi stvaraju odgovarajući hlad i omogućuju penjačicama da ostvare svoje potencijale, te se mogu planirati uz rubove krovnoga vrta kao vizualna zaštita od neželjenih pogleda. Materijali su jedan od elemenata koji stvaraju dinamiku u prostoru, zato se u boravišnim zonama preporuča njihovo postavljanje za kompletniji i luksuzniji dojam (svakako paziti da izbor materijala bude otporan na vanjske uvjete). Element vode izvrstan je estetski i zvučni efekt koji smiruje, relaksira i fokusira, stoga je često neizostavan dio kvalitetnog krovnog uređenja.

Opcije u odabiru tema su neograničene, a način na koji ćete to postići varira od vaše involviranosti i potrebe.

Primjer intenzivnog krovnog vrta. Izvor: https://www.realhomes.com/advice/how-to-design-a-rooftop-garden Pristupljeno: 22.4. 2020.

Zašto ne iskoristiti postojeći, poznati teritorij vlastitoga doma i stvoriti odgovarajuću mikro-klimu za sebe i bližnje? Pozitivni učinci bit će vidljivi već pri prvome cvatu, dok će blagotvorna terapija rada na zemlji, njegovati onoga tko je spreman na eksperimentiranje i promatranje. Ovakvi mali pomaci u ozelenjavanju mikro površina štede energiju i povećavaju samu vrijednost imovine, a u većem mjerilu uz ostale zelene površine u gradu, štite biološku raznolikost i moderniziraju urbane principe zaštite okoliša. Pozivamo sve koji su u mogućnosti da se na ovaj način povežete s prirodom i iskušate vlastitim eksperimentom uzgoja bilja na krovnim vrtovima.

Ako smo vas zaintrigirali ovim tekstom, a imate mogućnosti i želje za izradom vlastitog krovnog vrta, kontaktirajte nas mailom na info@techgarden.hr kako bi vam pomogli u odabiru optimalnih rješenja za vašu zelenu krovnu oazu.

Literatura:
1. Le Corbusier Roof-Spaces A. Como, I. Forni, L. Smeragliuolo Perrotta University of Salerno, Italy
2. Žalac H., 2016., Krovni vrtovi-obavezni dio moderne arhitekture-da ili ne? Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek).

Vizuali:
3. Primjer ekstezivnog krovnog vrta. Izvor: https://www.doerken.com/int/greenroof.php Pristupljeno: 22.4. 2020.
4. Primjer intenzivnog krovnog vrta. Izvor:https://www.urbangreenbluegrids.com/measures/green-roofs/intensive-
green-roofs/ Pristupljeno: 22.4. 2020.
5. Primjer intenzivnog krovnog vrta. Izvor:https://www.realhomes.com/advice/how-to-design-a-rooftop-garden
Pristupljeno: 22.4. 2020.