Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. www.strukturnifondovi.hr - Saznajte više o projektu na linku EU PROJEKT

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. www.strukturnifondovi.hr
Saznajte više o prijektu na linku EU PROJEKT

Biofilija – čežnja za prirodom

Vjerovanje da priroda ozbiljno pozitivno utječe na čovjeka, staro je koliko i civilizacija. Koliko su ljudi opčinjeni prirodom svjedoči i vrlo rana pojava vrtova kao centralnih dijelova stambenih prostora. Naime, u starom Egiptu plemstvo je imalo raskošne vrtove, a stanovnici Perzijskih naselja u Mezopotamiji često su se okruživali lijepim i raskošnim vrtovima. U protekla dva stoljeća učvrstila se ideja o prirodi kao moćnom alatu za reduciranje stresa i općenito za psihološko dobro. Većinu urbanističkih suvremenih projekata ima uvrštene zelene parkovske površine kako bi i u napučenim gradskim sredinama ipak postojale male zelene oaze. Te ideje su preteča najranijim hipotezama o biofiliji.

Što je Biofilija!?

Definirana kao ljubav prema svemu što je živo, što raste i što se razvija; odnosi se na pretpostavku da ljudi imaju sklonost povezivati se s prirodom, a to implicira kako posjedujemo genetski urođenu dozu ljubavi prema biljkama i životinjama. Prve europske bolnice uvijek su imale velike parkove kao esencijalni dodatak. Smatralo se kako prirodno okruženje ima pozitivan utjecaj na ljudsku psihu i kako bi pojedinim pacijentima moglo pomoći u njihovom ozdravljenju ili ih potaknuti na pozitivnije razmišljanje. Napretkom medicine, nove ideje su nadmašile stare, a metode liječenja su se promijenile. Velikim gradovima i zatvorenim sredinama dominiraju objekti od masivnih i hladnih materijala koje je izgradila ljudska ruka. Pitanje je koliko je popratno iscrpljivanje prirodnih resursa negativno utjecalo na ljudski um i u kojoj mjeri je moguće ublažiti tu pojavu.

Pozitivan primjer su švicarski gradovi u regiji ženevskog jezera koji obiluju zelenim površinama, što zbog pozitivnog geografskog smještaja, što zbog planske gradnje kojoj je glavni interes pozitivna sinergija čovjeka i prirode koja ga okružuje. Iako Švicarska ima pozitivan reljefni smještaj (Alpe, jezera) i u drugim državama, odnosno gradovima, moguće je postići sličan efekt sadnjom stabala, održavanjem parkova i slično. S druge strane u gradovima u kojima se ne pridaje velika važnost planskoj izgradnji i održavanju zelenih površina, prevladaju teški masivni materijali (npr. beton). Primjer je to jugoslavenske gradnje čiji gradovi imaju nizak postotak parkova, odnosno zelenih površina (donja slika).

Izvor: www.pinterest.com

 

U svakom slučaju, istraživanja su proteklih godina neosporno dokazala pozitivne učinke koje boravak u prirodi ili dodatak prirodnih elemenata, u obliku raznog bilja i zelenila uopće u sterilne zatvorene prostore, ima na čovjeka. Dodatak prirodnih elemenata u zatvorene prostore rezultira pozitivnijim emocijama koje mogu utjecati na razinu stresa, na pozitivno razmišljanje i na zdravlje općenito.

Izvor: http://www.historydiscussion.net/society/vedic-period-the-rituals-and-practices-observed-during-the-vedic-period-india/561
Izvor: https://educateinspirechange.org/nature/beautiful-photos-tiny-humans-lost-majesty-nature/attachment/small-man-grand-nature-landscape-photography-63/

Čak i sam pogled na ovakve fotografije stvara određenu razinu ugode i mira. Priroda je zaista čarobna. Počevši od njezinog biljnog i životinjskog svijeta pa sve do mirisa, zvukova, okusa… Iskonska privrženost prirodi očituje se i u trendovima imućnijih društvenih slojeva. U ne tako davnoj prošlosti, imućniji društveni slojevi uglavnom su naseljavali prenapučene gradove u potrazi za boljim mogućnostima i većim uspjehom. Danas se većina odluči za gradnju svojih domova izvan napučenih sredina, na osami, u okruženju prirode i njezinih blagodati.
Osim psiholoških čimbenika, postoji uvjerenje kako je u ljudskoj prirodi neosporna veza čovjeka i prirode. Točnije rečeno, za to je zaslužna evolucija budući da nas priroda podsvjesno asocira na fizičke aktivnosti i potragu za hranom. Ovo potonje je bila glavna okupacija ljudske vrste dugi niz godina. Moguća genetička predispozicija za biofiliju kod čovjeka u suštini se temelji na biološki stečenom ponašanju. U novije vrijeme biofilija se uglavnom fokusira na krajobraznu arhitekturu, cvjećarstvo i slično. Kako svaki čovjek kao pojedinac nema priliku u velikoj mjeri utjecati na prirodni izgled okoliša u kojem boravi, preostaje jedino urediti svoj osobni prostor po vlastitim preferencijama.
Iz tog razloga sve je veći broj ljudi koji u svojim domovima i radnim prostorima žele zelenilo. Jedno od rješenja su Tech Garden stabilizirani vertikalni vrtovi (mahovine, lišaj, cvijeće, stabla i sl.). Na ovaj način moguće je u vlastitom domu stvoriti svoju malu zelenu oazu. Šumski zidovi bogati raznovrsnim biljem, ravna ili polarna mahovina, islandski lišaj… Sve su to zeleni dodaci koji u vašem domu mogu napraviti pravi šumski ugođaj. U takvom okruženju ljudski mozak bolje funkcionira, popravlja se opće psihičko stanje, a pozitivna atmosfera dolazi spontano. Uostalom, tko ne bi želio pravu malu zelenu oazu u svom domu, idealnu za opuštanje nakon napornog stresnog radnog dana.

 

Imate ideju za uređenje? Javite nam se...

Suglasnost

Slanjem gore navedene forme prihvaćam da se moji podaci spremaju u privremenu bazu podataka i koriste u svrhu objave newslettera tvrtke Tech Garden j.d.o.o.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj internet stranice isključiva je odgovornost Tech Garden j.d.o.o.